1.  Razlog našeg današnjeg razgovora izmedju ostalog je što je u toku ove godine benzinska pumpa u Mrkonjić Gradu renovirana, i proširena, čime su korisnici vaših usluga dobili i bolji kvalitet. Da li smatrate da ste uspješno završili još jedan u nizu vaših projekata, i da li već osjetite plodve vašeg rada? 

„Hvala Vama na pozivu. Mi u Mrkonjić Gradu u suštini smo sagradili jednu novu pumpu, koja nudi zaista kvalitetno gorivo, a drugo, i dopunski asortiman uz pumpu. Izgradjena je jedna perionica automobila, koja evo dosta dobro radi. Tamo su napravljena čak i dva apartmana, medjutim ova situacija sa koronom nas za sada spriječava da to bude u punoj funkciji. Drago nam je da smo to uspjeli zato što građani Mrkonjić Grada zaslužuju da imaju jedan takav prostor, a to je čini mi se lokacija koja je malo i mimo grada, poznata je, i mi imamo tamo zaista naše stalne, i vjerne kupce. Sasvim sigurno da nije došlo do ove pandemije da bi i ti efekti bili mnogo veći, ali i zasada smo prilično zadovoljni, i prometom i odnosom, nadam se da su kupci zadovoljni odnosom naših ljudi tamo , a mi našim kupcima u svakom slučaju jesmo.“

2. Koliko se pandemija virusa korona „COVID-19“ odrazila na vaše poslovanje? 

„Jako puno, ne samo na naše, ali pokazatelji su jasni, došlo je do pada prometa značajnog zato što ljudi jednostavno manje putuju, iako se mi možemo vidjeti u automobilima, posebno u gradovima, ali to su kratke relacije. Praktično su putovanja blokirana, turizam je stao, potrošnja benzina, dizela, plina je manja, i promet je po tom osnovu manji za dvadesetak posto u odnosu na prošlu godinu. Tako da, pandemija na žalost ima veoma negativne efekte na poslovanje, ne samo nas, neke druge grane su možda i više pogođene, posebno ugostiteljstvo i turizam, ali i mi spadamo u one koje su veoma pogođeni, i negativno utiče na naš posao.“

3. Ukupni prihodi kompanije „Krajinapetrol“ Banjaluka u prvoj polovini ove godine pali su na 18,5 miliona KM, u odnosu na 26,1 miliona maraka iz istog perioda prošle godine. Ukupni rashodi pali su na 18,7 miliona maraka sa 25,6 miliona KM. Zbog pada prihoda kompanija je prvu polovinu godine završila sa neto gubitkom od 385 hiljada maraka, a u istom periodu prošle godine „Krajinapetrol“ je imao dobit od 415 hiljada KM. Da li je razlog to  što su entiteti u BiH nametnuli maksimalne marže domaćim trgovcima nafte, ili je pak riječ o nečemu drugom? I da li vam je kraj godine donio neko poboljšanje? 

„Ma ne, taj period kad je bila određena marža, nije on uticao, jer tu maržu koja je bila propisana mi nismo mogli ni da ostvarimo. Razlozi – jednostavno došlo je do opšteg poremećaja na svjetskom tržištu, nafte i naftnih derivata. To su čak mnogi u startu epidemije odnosno pandemije imali pogrešno mišljenje da neće to uticati na naftni sektor, ali ne samo da je uticalo nego…Vjerovatno ste u toku, velike naftne kompanije imaju gubitke koji se izražavaju u milijardama. Jednostavno, pala je cijena nafte, a samim tim došlo je i do smanjenja…naša kupovna moć ( bez obzira šta govore statistički podaci ) je sasvim sigurno pala. Fiksni troškovi koji su sadržani kod distributera naftnih derivata su veliki. Izgradnja jedne benzinske pumpe puno košta, i to je fiksni trošak, amortizacija je velika, tako da, sama marža je manja. Kod nas je naše tržište veoma specifično, mi imamo veliki broj benzinskih pumpi, a malu kupovnu moć. Konkretno u Mrkonjić Gradu ima pet, šest pumpi. Mrkonjić jeste specifičan zbog svog položaja i konfiguracije terena, praktično sve te pumpe nisu  u samom gradu, nego su to pumpe oko grada, ali ipak ukupna potrošnja goriva nije porasla u mjeri u kojoj bi se opravdalo izgradnja novih pumpi i novih kapaciteta, a to se  dalje radi, taj, uslovno rečeno, kako nekad u žargonu kažemo „kolač koji se dijeli“ je ostao isti, a broj nas, učesnika na tržištu je veći, tako da, srazmjerno tome  pada promet. Pad prometa nije samo posljedica korone koja je apsolutno dominantna sa svojim uticajem, nego i činjenice da se pojavljuje sve veći broj prodavaca, a kupovna strana ostaje ista. Takođe, vi ste svjedoci, bez obzira na različita tumačenja i mišljenja, jasno je da je nekome ko nema novca skupo sve, ali činjenica je da mi nemamo velike marže, jer kada se pogleda struktura cijene, onda, osim nabavne cijene, dominantne su tu i akcize, naknade za puteve i tako dalje…Tako da mi nismo ni približno mogli da ostvarimo onu maržu koja nam je tom privremenom odlukom Vlade bila dozvoljena. Ne bih rekao da je ta odluka uopšte uticala na naše finansijske rezultate, nego pad prometa, korona, poremećaj tržišta, a često i nelojalna konkurencija, jer ovo tržište uprkos svim pokušajima nije dovoljno uređeno. Stanje je takvo, dokle će trajati vidjećemo. Ono što je dobro kad je u pitanju Krajinapetrol je to što smo mi apsolutno zadržali stabilnost u poslovanju u smislu likvidnosti i solventnosti, mi imamo, na našu sreću nekakve rezutate iz prethodnih godina koji će omogućiti, i omogućuju da se relativno lako sanira ova situacija koja će biti takva da će se godina sasvim sigurno završiti negativnim, ali ne dramatično velikim minusom, negativni rezultat će biti mnogo manji, nego što je bio pozitivan prošlih godina, tako da ćemo ovu godinu bez nekih velikih poremećaja završiti. Šta će biti naredne godine vidjećemo?! Ovih poslednjih dana ima nekih nagovještaja, svejdoci smo da bi moglo nešto da se dešava sa tom vakcinom, možda se toj pandemiji tokom naredne godine stane u kraj, pa time nama, a i mnogim drugima koji su gore pogođeni, omogući da se život vrati u normalu, a time i poslovni biznis.“

4. Koje je glavno opredjeljenje u poslovanju Krajinapetrola, koje su prednosti u odnosu na konkurentske firme? 

„Krajinapetrol je prvo specifično nastao, mi smo praktično pravni sljedbenici jednog dijela bivšeg OOUR-a Banja Luka koji je poslovao u sastavu „INE“ Zagreb, a ta naša imovina, te naše pumpe su mijenjale vlasnike zavisno od toga kako se odvijala situacija nažalost još ratnih godina pa poslije. I ono što nas donekle odvaja je činjenica da su lokacije naših benzinskih pumpi takve da su to manje gradske pumpe, koje ne mogu imeti nekakav dramatično veliki promet kao što imaju neke pumpe na glavnim saobraćajnicama magistralnih puteva, i autoputeva, ali s druge strane to može biti i prednost jer ta oscilacija prometa nije tako velika, nisu tako veliki uticaji nekih eksternih faktora, tako da te manje gradske pumpe imaju manji promet, ali ja bih rekao standardniji promet. Sada je naš problem bio veliki oko uknjižbe imovine all evo i tu se stvari sredjuju i polako je naš plan da i ostale pumpe dovodimo u nekakvu sličnu poziciju da one izgledaju onako kako sada na naše zadovoljstvo izgleda ova pumpa kod vas u Mrkonjić Gradu, koja čini mi se, zaista adovoljava sve standarde i ja se nadam da ćemo mi sve pumpe dovesti u približno sličnu poziciju, kako bi i taj dopunski asortiman koji se tamo prodaje sve više imao uticaj na njih. Ono što Krajinupetrol donekle izdvaja od ostalih distributera jeste to što imamo naše skladište koje možemo da koristimo, što mnogi nemaju, i imamo i jedan kapacitet koji bi mogao u narednom periodu da bude veoma bitan ako se to i regulativom sredi, a to je naša punioca plina u Ramićima, koja je jedan zaista veliki kapacitet, koji uz određena ulaganja možemo da zadovoljimo devedeset posto potrebe Republike Srpske kada su u pitanju boce napunjene tečnim naftnim gasom  koje se koriste i u domaćinstvima i industriji.“

5.  Da li se razmatra pokretanje aktivnosti radi iznošenja na prodaju akcija Krajinapetrola? Mediji su prošle godine mnogo pisali o tome kako je naš sugradjanin iz Mrkonjića „pokušao da kupi preostale akcije Krajinapetrola, i da na taj način dodje do preuzimanja, ali je dobio negativno mišljenje Uprave“, želite li nam reći nešto o tome? 

„To zaista nije u domenu Uprave Krajinapetrola. Struktura kapitala je takva da državni kapital u Krajinapetrolu je još uvijek dominantan, drugi akcionar je firma „NES“ čiji vlasnik je iz Mrkonjić Grada, i to je sasvim u redu. Da li će država prodavati, i kako će prodavati preostale akcije, apsolutno nije u domenu Krajinapetrola?! Čak je to pitanje i mišljenje uprave irelevantno u dobrom dijelu, jer je to samo mišljenje o kvalitetu ponude, jer čisto zakonski tako je regulisano. To mišljenje niti obavezuje vlasnika kapitala da proda ili ne proda, tako da u suštini radi vas i radi informacije možemo to  prokomentarisati ali to je nešto o čemu se odluka donosi  na nivou IRB-a, odnosno Vlade Republike Srpske, i mi u Krajinapetrolu nismo time niti opterećeni, ne mogu reći da nismo zainteresovani, nismo puno ni zainteresovani, naše je da radimo, da poštujemo vlasnike kapitala, i da radimo najbolje što možemo“.

6. Zašto su cijene goriva različite po pumpama i regionima? 

„Dobro pitanje, a s druge strane i logično je da su različite. S tim da ima nekih nelogičnosti, trebalo bi da su različiti i troškovi dopreme, mada nije to kod nas slučaj. Mi smo možda i među svjetskim rekorderima po broju pumpi u odnosu na broj stanovnika, po glavi stanovnika. I tu ima često vrlo neobičnih situacija , to bi zahtijevalo jednu posebnu emisiju, jednu posebnu analizu, gdje ima vrlo neobičnih situacija kažem, različiti su dobavljači, ljudi postignu  efekte, rabate, a drugo različiti su motivi onih koji se bave ovim poslom. Ovim poslom se bave neki ljudi uzgred kojima to nije osnovna djelatnost, koji imaju neke druge djelatnosti, osiguranja, auto-industriju i druge,  tako da im ovo onako dođe kao usput. Onome kome je to osnovna djelatnost, on to mora raditi na jedan mnogo ozbiljniji način. S jedne strane poželjno je da imaju različite cijene kako bi ljudi mogli i birati, da i to bude jedan od faktora opredjeljenja, a sdruge strane, ako je ujednačen kvalitet i uslovi, pa i cijene nekako bi logično bilo da budu tu negdje. To je jedna posebna oblast gdje, ako govorimo o slobodnom formiranju cijena, to moramo i zadržati, jer je zakonom tako riješeno, ali s druge strane vjerovatno ima mnogo prostora da se ta oblast ispita i vidi šta se, i kako time dobija. Pretpostavljam da će te cijene i dalje biti različite.“

7. Benzinska pumpa Krajinapetrola u Gradišci posjeduje uslugu samouslužnog točenja goriva. Da li ste zadovoljni koliko potrošači koriste tu vrstu usluge? 

„Ne samo u Gradišci, postoji i u Banjaluci, u ulici Nikole Pašića, i u Banjaluci smo zadovoljni, a u Gradišci ne toliko. Ali to je jedna ponuda koja je sasvim sigurno dobra stvar iz nekoliko razloga. Prvo, u periodu kad pumpa ne radi, u nekim noćnim satima, čovjek može sam da sipa, omogućeno je to kako može, bilo da u automatu koristi novac, novčanicu ili neku od platežnih kartica, našu-Krajinapetrolovu ili master karticu, viza karticu, i to je jedna ponuda koja dobro dodje. Nije tako veliki promet, jer nije kod nas niti toliko velika navika ljudi, niti frkvencija ali je ponuda koju ćemo mi vjerovatno i na nekim drugim pumpaama uvoditi, zasad imamo u Banjaluci i Gradišci. U Banjaluci dosta dobro radi, u Gradišci malo lošije, ali mislim da je to jedan trend koji treba nastaviti.“

8. Možete li pojasniti našim slušaocima šta su to potrošačke kartice za odgodjeno plaćanje koje nudite? 

„Odgođeno plaćanje, to ide putem ugovora za neke firme, a što se tiče građanje, to su kartice lojalnosti koje ljudi uzmu na našim pumpama, i prilikom svakog sipanja na njima se određeni broj bodova knjiži, tako da nakon perioda, ( period sravnjenja je godina ) a naravno potrošač može i ranije da iskoristi to kada se tamo, zavisno od prometa ostvari, onda on ostvari nekakav popust, bonus, da naspe ne znam, dodatnim dvadeset, pedeset, sto litara goriva, praktično tog momenta besplatno jer je uknjižio bodove. To je kao i kod većine trgovaca, želja da se lojalni kupci na neki način nagrade, zbog svoje lojalnosti i korektnosti.“

9. Neke od usluga su dostavljanje tečnog naftnog gasa, kao i  vaganje vozila, gdje se može izvršiti ta vrsta usluge, da li u svim gradovima gdje imate poslovnice ili…?! 

„Vaganje vozila je u Ramićima, to je ozbiljan kapacitet koji omogućuje da šleper dodje, ili naravno manje vozilo, i to  nam se pokazalo kao dobra stvar, jer, osim naših, imamo već druge potrošače koji iz raznih razloga, voze razne terete. To je jedna savremena vaga sa dobrom opremom gdje je kompjuterizovano sve, gdje se može naravno izvršiti mjerenje. A što se tiče dostave tečnog naftnog gasa, mi dostavljamo tamo gdje kupci traže, a punionica se kako sam već rekao nalazi u Ramićima, i to je jedan kompleks koji je zanimljiv možda za budućnost Krajinapetrola jer mi imamo i željezničku prugu, mogućnost dostave vagona željeznicom, imamo i punionicu, imamo skladište koje treba proširiti, i ja se nadam da će to biti budući centar za tečni naftni gas za cijelu Republiku Srpsku.“

10. Koliko ima benzinskih stanica Krajinapetrol? 

„Imamo 16 prodajnih mjesta, uglavnom na teritoriji banjalučke regije. Daljnji planovi zavisiće mnogo i od dovršetka procesa privatizacije, ali u svakom slučaju imamo planove da širimo tu mrežu, jer to je nama  osnovna djelatnost.“

11. Kada pogledate unazad, šta izdvajate kao jedan od najvećih uspjeha Krajinapetrola? 

„Možda ću malo da Vas iznenadim, i Vas i slušaoce, ali ću reći po mom mišljenju da jedan od najvećih uspjeha je činjenica da smo mi uopšte opstali. S obzirom na način kako smo mi nastali, a to je da smo mi pravni sljedbenik rekao sam OOUR-a Banja Luka, koji je bio u okviru radne organizacije „Trgopromet“, a koja je opet bila u okviru radne organizacije „INA“, i ovaj plinski dio, odnosno dio tečnog naftnog gasa,koji  je bio poslovna jedinica u okviru radne organizacije koja je imala sjedište u Sarajevu. I s obzirom na sve ovo što se dešavalo na žalost u prethodnom periodu koji već dugo traje, ratnom, mi jednostavno nismo svi skupa riješili te svoje imovinsko-pravne odnose. „INA“ je pokušala putem suda da, kako oni kažu, izvrši povrat, protiv čega se mi apsolutno borimo, jer s OOUR-om nikada nismo bili titulari vlasništva, i mi mislimo da je prije svega taj naš uspjeh da održimo firmu, da nastavimo poslovanje uprkos neriješinim tim imovinsko-pravnim odnosima do kraja, je možda i najveći uspjeh. I drugi veliki uspjeh u nekom periodu je ono kada je postojalo poslije naftne industrije Republike Srpske, u Krajinapetrolu su se bili zaista nagomilali gubici koji su bili dostigli deset miliona dugovanja, prema kupcima isto toliko, ja govorim o periodu prije petnaestak godina, to kako smo to sanirali bi zahtjevalo jednu posebnu emisijju, smatram zaista velikim uspjehom. I jedan od većih uspjeha je to što zaista radnici, prema mom vjerovanju zadovoljni, zato što nismo izgubili taj odnos prema čovjeku. Možda smo tu zbog strukture kapitala kakav jeste, imamo i dominantan kapital državni, i omogućio je, ( ne kažem da nije slučaj i da u privatnom sektoru da nemamo, imamo jako puno dobrih, lijepih slučajeva, korektnih odnosa prema zaposlenima ) ali ja mislim da smo mi tu ostali na putu da se čovjek kao čovjek posmatra, i možda je to jedan od većih uspjeha. Mislim da nikad niko, bar nije svjesno doživio nešto što bi moglo da liči na mobing, bilo kakvko maltretiranje u Krajinapetrolu, mislim da nam je čovjek i dalje ostao dominantan, ja bih ipak rekao da nam je to najveći uspjeh.“

12. Znamo da je u doba korone teško pričati o nekim budućim planovima i projektima, ali pod pretpostavkom da će se u budućnosti situacija stabilizovati, koji su Vam naredni koraci? 

„Situacija će morati da se stabilizuje, pandemija je bilo i prije, vjerovatno će biti i poslije, ja vjerujem da će se stabilizovati…Planovi su, dovođenje na jedan veći nivo punionice u Ramićima, izgradnja benzinske pumpe u Ramićima, renoviranje benzinske pumpe „Banja Luka 3“ što će biti već sad na proljeće. Tu smo dobili sve potrebne dozvole, samo dok nam vremenske prilike dozvole. Renoviranje pumpe u Šipovu, Podgracima. Imamo zaista dosta tog posla, koji treba da uradimo. Naravno ti planovi mogu da se mijenjaju zavisno od toga da li će država svoj dio kapitala da proda, jer je prosto taj trend privatizacije takav da će vjerovatno i taj dio da se privatizuje. Iako smo mi evo dokazali da struktura vlasnička ne mora biti prepreka, i da ne mora čak biti ni bitna. Mi poslujemo kao akcionarsko društvo, i ja sam jako zadovoljan kako se ovde shvata akcionarstvo,. Možda smo jedna od rijetkih firmi gdje to u primjeni onanko kako bi trebalo biti, jer mi imamo uopšte kod shvatanja finskcionisanja akcionarskih društava, jednu pogrešnu percepciju da neko mora da ima 51, 52 posto…šta mislite da Vi ili ja imamo po jedan posto u nekoj Coca-Coli ?! Prema tome, mislim da bez obzira na strukturu, i oni koji kupe dio državnog kapitala će sasvim sigurno raditi na razvoju firme, zato što je to naša osnovna djelatnost i što imamo posebno u tom sektoru tečnog naftnog gasa veliko iskustvo i znanje, i još dobrih ljudi koji znaju da rade, i infrastrukturu u koju naravno treba dosta uložiti da se dovede u jedan novi, hrabriji, jedan veći dio… Naše želje je da se napravi jedno skladište koje bi obezbijedjivalo poprilično energetsku sigurnost, kada je u pitnju taj energent za Banja Luku i okolna mjesta. Planova ima jako puno, a naravno da kod tih planova se postavljaju i odrđene dileme koje Vi sasvim sigurno pratite i znate dokle će da se koristi nafta, da li će se preći na druge enrgente, prije svega se tu misli na elektro motore. Medjutim ja smatram, i ubjeđen sam da će još dugo nafta biti dominantna, i zbog toga uz osavremenjavanje, i možda nuđenje nekih drugih usluga, pa i između ostalog da se počne postepeno i na pumpama uvoditi i mogućnost punjenja automobila elektro gjde ima punjača, i možda prirodni gas koji je jedan od mogućih energenata koji se stidljivo pojavljuje na ovom području, tako da planova je puno, vidjećemo…“

13. Kao direktora Krajinapetrola, kakvi su vaši zaključci na kraju ove, možemo slobodno reći teške godine, zbog sveukupne situacije na tržištu?! I da možete, šta bi promijenili?

„Prvo bih izbrisao pandemiju. To je situacija koju ne možemo promijeniti, a šta bih na tržištu promijenili, pa mnogo šta, ali da bi se to ostvarilo moraju da se stvore razne pretpostavke. Prvo što bih ja želio, a to je da se na tržištu stvore isti uslovi za učesnike. Pri tome mislim, ista pravila za sve. Iste šanse. To je naravno jako teško postići. Ako govorimo o ovom tržištu, prije svega o naftnom, moram biti iskren, nije mi jasno zašto ne postoji malo više sluha za neku vrstu prostornog planiranja. Ne da neko, bilo ko, ima nekakav monopol, daleko od toga da to može biti Krajinapetrol koja nije velika firma, ili ne znam npr. „Nestro petrol“, ili „INA“ ili bilo ko, ali da li je malo više stvarnog planiranja da li je potreban određen kapacitet na određenoj lokaciji. Ništa se ne postiže time što se pravi jedna benzinska pumpa pored druge, jer su fiksna ulaganja velika i neće se dobiti kvalitet na tome. To može u kasnijem periodu imati negativan, povratni uticaj na cijene, jer su velika fiksna ulaganja, i kad se ne ostvari dovoljan veliki promet , ljudi koji su uložili velika sredstva moraće tražiti način kako da ih povrate. Jedan od načina može biti i povratni  bumerang na to da se pokušava da se sa većim maržama i višim cijenama može postići efekat.“

Intervju smo prenijeli u cijelosti. OVDJE možete poslušati i audio zapis…
Kroz intervju Vas vodila Slađana Lazendić.